Nasuprot otoka Paga nalazi se planina Velebit koja se pruža 145 km uz Jadransku obalu te je ujedno i najduža hrvatska planina. Po nadmorskoj visini Velebit je četvrta planina u Hrvatskoj, a najviši vrh pod nazivom Vaganski vrh iznosi 1757 metara. Planina Velebit je zaštićeno područje proglašeno parkom prirode, unutar kojeg se nalaze i dva nacionalna parka, Sjeverni Velebit i Paklenica. Velebit obiluje vrlo raznolikom florom i faunom od koje se najviše ističe endemska vrsta pod nazivom velebitska degenija koja se može vidjeti i na hrvatskim kovanicama. Velebit je prirodno stanište surog orla te različitih vrsta sova. Specifična geomorfološka svojstva ove planine pogodovala su razvitku različitih speleoloških objekata poput Cerovačke špilje ili paleontološkog spomenika prirode pod nazivom Velnačka glavica. Velebit je osim po netaknutoj prirodi, prekrasnom pejzažu i zanimljivoj flori i fauni poznat i po brojnim legendama, te predstavlja važan dio narodne predaje i kulturne baštine. Primjerice, prvi hrvatski roman Planine koji je u 16. stoljeću napisao hrvatski književnik Petar Zoranić govori upravo o Velebitu.